Aktuelnosti

Prihrana pšenice azotom [14.01.2017]

Pšenica

Pšenica se nalaze različitim fazama razvoja: u fazi 3 lista – početak bokorenja (setva prva polovona oktobra) pa sve do faze nicanja (setva krajem novembra). Vrlo niske temperature početkom januara su mogle da naštete kasnim setvama (više detalja vidi u obaveštenju od 08.01.2017.

Snabdevenost zemljišta zimskom vlagom je loša, skoro u celoj Srbiji. Zemljište je u sloju 0-100cm tretnutno popunjeno sa 65% od svog maksimalnog kapaciteta. Količina zimskih taloga je oko 80lit, nedostaje još oko 120 lit padavina. Detaljnije o stanju vlage zemljišta vidite na sajtu RHMZ Srbije.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika do sada nije bilo prilike da se uradi  N-min analiza na lakopristupačan azot. Ipak probaćemo da damo neke generalne preporuke za prihranu pšenice.

Na osnovu stanja useva, vlage zemljišta, očekivanih daljih padavina do kraja zime, na većini parcela treba očekivati ispod prosečne do prosečne prinose, a samo na vreme posejani usevi mogu dati iznad prosečan prinos za dati nivo agrotehnike i proizvodni kapacitet parcele. Pa shodno tome treba planirati i dalje agrotehničke operacije.

Prema trenutnoj vremenskoj prognozi i dosadašnjem razvoju situacije, očekivano kretanje vegetacije strnih žita će uslediti oko 15.marta. Uzimajući u obzir prognozirane vremenske uslove (mrazne noći 25.jan – 05.feb i 10 – 15.feb, da bi posle 15.feb uglavnom temperature bile u plusu) prvu prihranu pšenice treba planirati između 25.januara-15. februara, ako će se prihranjivati sa Ureom. Posle 20. februara ne treba primenjivati Urea, pošto možda neće biti vremena da se transformiše u pristupačne forme na vreme. Ako će se prihrana vršiti sa AN ili KAN, tada prvu prihranu uraditi u vreme kretanje vegetacije. Možda je bolji izbor Urea, pošto je veća verovatnoća da će se moći ući u parcele tokom februara meseca (mrazna jutra) i napraviti manje štete gaženjem, nego u martu mesecu. Jako kasne setve (gde je pšenica u fazi nicanja do 1-2 lista) ne bi trebalo prihranjivati do se ne vidi kako su prebrodile zimu i dok nedostignu fazu najmanje 3 lista.

Količine azota u prvoj prihrani ne treba da pređu 40-60kg/ha čistog azota za sorte, odnosno 50-80 kg/ha za hibridne pšenice. Odnosno: sorte 90-130kg(hibrid 110-170)kg/ha Urea, sorte 120-170kg(hibrid 150-220)kg/ha AN ili sorte 150-230kg(hibrid 190-290)kg/ha KAN. Urea i AN primenjivati na neutralnim i alkalnim zemljištima (pH preko 6.5), a KAN-u prednost dati na kiselim zemljištima (pH ispod 6.5).  

Drugu prihranu planirati oko 15 dana posle kretanja vegetacije.

Navedene preporuke količina azota za prihranu su jako generalizovane. Koliko još zaista treba dodati azota na vašoj parceli, može se odrediti samo na osnovu analize zemljišta ili biljnog materijala. Da bi ste tačno znali sa koliko azota treba da prihranite vaše pšenice do sredine februara možete da uradite N-min metodu analize zemljišta (većina  Poljoprivrednih stručnih službi je opremljena za ovu analizu). Ako su količine azota koje se moraju primeniti prihranom iznad 60 kg/ha, svakako planirati dve prihrane. Količina azota koju bi trebalo dati u drugoj prihrana se najpreciznije može odrediti analizom biljnog tkiva (Green Seeker, N-tester...). U slučajevima da po kretanju vegetacije imate usev u jako lošoj kondiciji, sa simptomima jakog crvenjenja, žućenja... najbolje da konsultujete stručno lice.