Aktuelnosti

Prihrana pšenice azotom [15.01.2019]

Pšenica

Pšenica se nalaze u različitim fazama razvoja. ima dosta parcela gde je manji ili veći deo useva još uvek u fazi nicanja, a ima parcela gde je faza početak bokorenja ili čak puno bokrenje. Ovakvoj situaciji najviše je doprinela sušna jesen i lokalne kiše ili njihov izostanak, predusev (na kukuruzu je nešto bolja situacija), ali i neprilagođena i šablonski primenjivana agrotehnika. Za sada, osim katastrofalnog nicanja na delu površina, nije bilo posebnih negativnih okolnosti na razvoj useva, zahvaljujući snežnom pokrivaču. 

Snabdevenost zemljišta zimskom vlagom je normalna u celoj Srbiji. Zemljište je u sloju 0-100cm tretnutno popunjeno sa oko 50% od svog maksimalnog kapaciteta. Odnosno nedostaje još oko 100 lit zimskih padavina. Detaljnije o stanju vlage zemljišta vidite na sajtu RHMZ Srbije.

Prema našim ispitivanjima, posmatrajući sloj 0-90cm dubine zemljišta, generalno najviše azota ima u sloju 30-60cm, najmanje u sloju 60-90cm. Iako ima odstupanja na manje delu njiva od ove rapodele. Trenutno na parcelama pod pšenicom prosečno ima oko 51 kg/ha pristupačnog azota u sloju 0-90cm zemljišta, sa rasponom od 31-66 kg/ha. To znači da će prosečno na pšenice trebati još dodati oko 60kg čistog N/ha. Naravno velike su razlike od parcele do parcele i ovo je jako generalizovano činjenično stanje.

Iako stanje azota i kretanje vlage u zemljištu pruža dobre preduslove za visoke prinose, stanje useva je vrlo šareno. Na delu parcela treba očekivati prosečne do iznad prosečne prinose za dati nivo agrotehnike i proizvodni kapacitet parcele, ali ima i nemali broj parcela gde je usev još uvek u nicanju i nema ni formiran sklop. Na ovakvim parcelamama treba računati na ispod prosečni prinos. Pa shodno tome treba planirati i dalje agrotehničke operacije.

Prema trenutnoj vremenskoj prognozi i dosadašnjem razvoju situacije, očekivano kretanje vegetacije strnih žita će uslediti 10-15.marta. Uzimajući u obzir prognozirane vremenske uslove (mrazne noći u periodu 20.jan – 05.feb, da bi posle 10.feb uglavnom temperature bile u plusu) prvu prihranu pšenice treba planirati između 20.januara-10. februara, ako će se prihranjivati sa Ureom. Posle 20. februara ne treba primenjivati Ureu, pošto možda neće biti vremena da se transformiše u pristupačne forme na vreme. Ako će se prihrana vršiti sa AN ili KAN, tada prvu prihranu uraditi u vreme kretanje vegetacije (1-10.mart).

Iako postoji rizik od gubitka azota iz Uree (prosečno 5-10%, maksimum 20%), možda je ipak bolji izbor Urea, pošto je veća verovatnoća da će se moći ući u parcele do 10.februara meseca (mrazna jutra). Nego čekati sa prihranom početak vegetacije, jer iskustvo pokazuje da veći ispad u prinosu može biti od gladovanja useva početkom vegetacije (ako nastupe suvi uslovi neće se moći usvajiti AN/KAN ili se neće moći ući u parcelu usled previše vlage), nego što su gubici Uree isparavanjem. Osim toga gubitak AN ispiranjem može bit, kod velike količine padavina mnogo veći nego gubitak Uree isparavanjem. Relativno nova mogućnost je primena azotnih đubriva sa inhibitorom nitrifikacije tzv. “zaštićeni azot”. Kod nas su dostupne formulacije sa DMPP (3,4-dimethylpyrazolphosphate) –Entec 26, NovaTec 40. Kod ovih đubriva usporeno je oslobađane azora tokom 4-10 nedelja (što zavisi od temperature i vlažnosti zemljišta). Tako da je je i rizik od ispiranja, odnosno isparavanja znatno smanjen, ali ne i potpuno sprečen. Što ih čini najboljim izborom za prvu prihranu ozimih useva. Ali  najveća mana ovih đubriva sa zaštićenom azotom je cena po jedinici površine. Iako može da se smanji njihova doza primene u odnosu na Ureu za 20% i dalje cenovno ispadaju skuplji izbor.

Količine azota u prvoj prihrani ne treba da pređu 40-60kg/ha čistog azota za sorte, odnosno 50-80 kg/ha za hibridne pšenice. Odnosno: 90-130kg (hibrid 110-170)kg/ha Urea, 120-170kg (hibrid 150-220)kg/ha AN ili 150-230kg (hibrid 190-290)kg/ha KAN. Urea i AN primenjivati na neutralnim i alkalnim zemljištima (pH preko 6.5), a KAN-u prednost dati na kiselim zemljištima (pH ispod 6.5). Pošto je ove godine specifična situacija da je azot uz Uree u istoj ceni kao azota iz AN-a, ipak ne bi trebalo olako preskočiti Ureu zbog manjeg rizika primene u odnosu AN (kao što je gore navedeno).  

Drugu prihranu planirati oko 15 dana posle kretanja vegetacije (verovatno 20 mart-1.april). Moguće je da na delu parcela neće ni biti potrebe za ovom drugom, korektivnom prihranom zbog velikih rezervi azota u zemljištu. To će najbolje pokazati analiza biljnog tkiva pre druge prihrane.

Navedene preporuke količina azota za prihranu su jako generalizovane. Koliko još zaista treba dodati azota na vašoj parceli, može se odrediti samo na osnovu analize zemljišta i/ili biljnog materijala. Da bi ste tačno znali sa koliko azota treba da prihranite vaše pšenice do početka februara možete da uradite N-min metodu analize zemljišta (većina Poljoprivrednih stručnih službi je opremljena za ovu analizu). Ako su količine azota koje se moraju primeniti prihranom iznad 60 kg/ha, svakako planirati dve prihrane. Količina azota koju bi trebalo dati u drugoj prihrana se najpreciznije može odrediti analizom biljnog tkiva ručnim uređajima (Green Seeker ili N-tester), odnosno ako se prihrana radi mašinski "pomoću pametnih" rasturivača i pomoću senzora koji u realnom vremenu određuju potrebnu količinu azota (kod nas na tržištu dostupni N-senzor ili mobilna verzija GreenSeeker-a). U slučajevima da po kretanju vegetacije imate usev u jako lošoj kondiciji (još uvek je u nicanju, nedostaje više od 30% sklopa, itd.) prvu prihrani svakako preskočiti, a pred kretanje vegetacije pre prihane najbolje da konsultujete stručno lice.