Aktuelnosti

Ogromne štete od mraza na jabučastom voću [14.04.2012]

Jabuka, Kruška, Ostale biljne vrste

Na jabučastom voću mraz tokom noći 9 na 10.april, je u mnogim voćarskim regionima Srbije napravio velike štete na jabuci, krušci, a čini se i na dunji. Mraz je bio jačine -3 do -9C, sa prosečnom dužinom trajanja temperatura ispod 0C od 6 sati. Po sortama štete su sledeće:

- 50-100% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Ajdared, Jonagold grupa, Red Chief, Breaburn

- 40-80% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Mutchu, Čadel, Melroza

- 30-70% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Gala 

- 20-60% izmrzlih cvetnih pupoljaka: grupa Zlatni Delišes

- 10-50% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Fuji grupa, Greeni Smith

- kruška je uzavisnosti od sorte i lokaliteta izmrzla 60-100%

- visina šteta na dunji će se moći proceniti tek nakon cvetanja 

Prosečne štete po gazdinstvu iznose 50-95%. Prava veličina štete će se moći videti tek nakon oplodnje, odnosno nakon junskog opadanja plodova. 

Najviše su nastradali regioni Subotičko-Horgoške peščare, ravničarski deo Srema, nizijski delovi Smederevskog kraja... U ovim regionima pojedina voćarska gazdinstva su ostala bez prihoda, praktično u naredne 2 godine.

Šta činiti dalje?!

- izazivanje partenokarpije (formiranja plodova bez oplodnje) giberelinima (tražite savet stručnjaka, mera se sada mora sprovesti tokom faze cvetanja)

- sve mere zaštite treba redukovati i usmeriti na očuvanje lisne mase:

nastaviti sa redovnom zaštitom protiv prouzrokovača čađave krastavosti plodova do 15.juna

primena insekticida samo u krajnjoj nuždi, jabučnog smotavca intenzivno štiti samo na sortama ili  delovima voćnjaka gde se očekuje ekonomski prinos

- oprezno sa prihranom pre svega azotom, ali i folijarnim hranivima. Posebno obratiti pažnju da prihranu sa kalcijumom, zbog narušene ravnoteže list/plod, mogu biti izraženiji problemi nedostatka na plodovima

- u cilju sprečavanja preterane bujnosti planirati i zelenu rezidbu

Ovaj mraz je napravio katastrofalne štete na svim nivoima u državi (od direktnih šteta u voćnjaku do smanjenja značajnih izvoznih prihoda i za državu) i doveo u pitanje egzistenciju, pre svega specijalizovanih/porodičnih voćarskih gazdinstava. Nadamo se da će svi nivoi vlasti prepoznati veličinu i posledice ove katastrofe, i preduzeti mere za sanaciju koliko je to u njihovoj moći. Na voćarskim zadrugama i udruženjima je da nadležne upoznaju sa veličinom problema, kao i da animiraju iste da nešto preduzmu.