Praćenje štetnih organizamaLinkovi |
AktuelnostiOgromne štete od mraza na jabučastom voću [14.04.2012]Jabuka, Kruška, Ostale biljne vrsteNa jabučastom voću mraz tokom noći 9 na 10.april, je u mnogim voćarskim regionima Srbije napravio velike štete na jabuci, krušci, a čini se i na dunji. Mraz je bio jačine -3 do -9C, sa prosečnom dužinom trajanja temperatura ispod 0C od 6 sati. Po sortama štete su sledeće: - 50-100% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Ajdared, Jonagold grupa, Red Chief, Breaburn - 40-80% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Mutchu, Čadel, Melroza - 30-70% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Gala - 20-60% izmrzlih cvetnih pupoljaka: grupa Zlatni Delišes - 10-50% izmrzlih cvetnih pupoljaka: Fuji grupa, Greeni Smith - kruška je uzavisnosti od sorte i lokaliteta izmrzla 60-100% - visina šteta na dunji će se moći proceniti tek nakon cvetanja Prosečne štete po gazdinstvu iznose 50-95%. Prava veličina štete će se moći videti tek nakon oplodnje, odnosno nakon junskog opadanja plodova. Najviše su nastradali regioni Subotičko-Horgoške peščare, ravničarski deo Srema, nizijski delovi Smederevskog kraja... U ovim regionima pojedina voćarska gazdinstva su ostala bez prihoda, praktično u naredne 2 godine. Šta činiti dalje?! - izazivanje partenokarpije (formiranja plodova bez oplodnje) giberelinima (tražite savet stručnjaka, mera se sada mora sprovesti tokom faze cvetanja) - sve mere zaštite treba redukovati i usmeriti na očuvanje lisne mase: nastaviti sa redovnom zaštitom protiv prouzrokovača čađave krastavosti plodova do 15.juna primena insekticida samo u krajnjoj nuždi, jabučnog smotavca intenzivno štiti samo na sortama ili delovima voćnjaka gde se očekuje ekonomski prinos - oprezno sa prihranom pre svega azotom, ali i folijarnim hranivima. Posebno obratiti pažnju da prihranu sa kalcijumom, zbog narušene ravnoteže list/plod, mogu biti izraženiji problemi nedostatka na plodovima - u cilju sprečavanja preterane bujnosti planirati i zelenu rezidbu Ovaj mraz je napravio katastrofalne štete na svim nivoima u državi (od direktnih šteta u voćnjaku do smanjenja značajnih izvoznih prihoda i za državu) i doveo u pitanje egzistenciju, pre svega specijalizovanih/porodičnih voćarskih gazdinstava. Nadamo se da će svi nivoi vlasti prepoznati veličinu i posledice ove katastrofe, i preduzeti mere za sanaciju koliko je to u njihovoj moći. Na voćarskim zadrugama i udruženjima je da nadležne upoznaju sa veličinom problema, kao i da animiraju iste da nešto preduzmu.
|